Motori s unutarnjim izgaranjem koji se nazivaju trajni

Boris Kamchev
FIRENCA, Italija - Za sve hullabaloo o električnim vozilima, motor s unutarnjim izgaranjem- kao i motorna ulja koja koriste - ne idu nigdje u skorije vrijeme. Motorna ulja također će se morati nastaviti razvijati kako bi odgovarala start-stop motorima, dizajnu hibridnih vozila i povećanju gustoće snage ICE-a, smatra upućeni izvor iz industrije. Čimbenici koji utječu na buduće formulacije automobilskog podmazivanja uključivat će rastuću zalihu hibridnih i električnih vozila, povećanu gustoću snage motora s unutarnjim izgaranjem zbog smanjenja, široko prihvaćanje funkcije pokretanja i zaustavljanja motora i niz drugih značajki, rekao je Boris Zhmud, voditelj istraživanja i razvoja u Bizolu. Tvrtka je berlinski, njemački prodavač maziva.

Boris Zhmud, voditelj istraživanja i razvoja za berlinskog marketera podmazivanja Bizol, predvidio je da će motori s unutarnjim izgaranjem ostati u uporabi još desetljećima, posebno u komercijalnim flotama. "Očekuje se da će hibridni pogonski sklopovi dominirati prodajom novih vozila do 2040. godine, s više od 80 posto vozila koja se koriste i tada s motorima s unutarnjim izgaranjem", rekao je Zhmud na konferenciji ACI European Base Oil and Lubricants održanoj ovdje 29. studenog.
"U godinama koje dolaze u igri su različita konkurentna rješenja mobilnosti", dodao je. "Razgovori o skorom prijelazu na električna vozila uglavnom su neutemeljeni. To također rješava zabrinutost proizvođača maziva da ova promjena znači kraj njihovog poslovanja. To se neće dogoditi – barem ne u doglednoj budućnosti."

Bizol očekuje da je potražnja za visokokvalitetnim sintetičkim mazivima spremna za rast. "Ovaj rast potaknut je povećanom sofisticiranošću budućih motora s unutarnjim izgaranjem koji zahtijevaju kvalitetnija maziva", rekao je Zhmud.
Umanjio je sposobnost električnih vozila da u kratkoročnom razdoblju znatno utječu na emisije ugljičnog dioksida, tvrdeći da elektrane koje opskrbljuju električna energija za vozila same mogu biti značajni onečišćivači CO2, ovisno o tome što ih pokreće. S druge strane, emisije iz ICE-a mogu se značajno smanjiti poboljšanjem termodinamičke učinkovitosti i smanjenjem trenja pogonskog sklopa. Maziva bi sama po sebi mogla pridonijeti smanjenju od 10 posto, procijenio je.
BIZOL tvrdi da će se prednosti elektrifikacije pogonskog sklopa u potpunosti ostvariti samo tamo gdje su električne mreže "zelene". Zhmud je dodao kako neke tvrdnje o doprinosima električnih vozila nisu valjane. "Na primjer, hibridna Porscheova sportska limuzina sposobna isporučiti 680 konjskih snaga uspijeva postići 66 grama emisije CO2 po ograničenju od jednog kilometra u službenom svjetskom usklađenom testu vozila. U inženjerskoj zajednici to se naziva "premlaćivanje testa" jer 'službena' brojka ne mora biti u korelaciji s rezultatima analize životnog ciklusa", tvrdio je.

Međutim, priznao je kako elektrifikacija vozila predstavlja pozitivan razvitak događaja za okoliš. "Najvažnija [korist] jest da elektrifikacija doista pomaže u smanjenju emisija iz vozila u zagušenom gradskom prometu, te samo iz tog razloga treba promatrati kao pozitivan razvoj iz perspektive ekološke i zdravstvene sigurnosti", kazao je Zhmud. U budućnosti, ako se diljem svijeta stvori čišća električna mreža, električna vozila doista bi mogla postati održiv doprinos globalnom smanjenju emisija stakleničkih plinova, smatra Bizol. "Nažalost - iz ekonomskih razloga - to se vjerojatno neće dogoditi dok čovječanstvo ne ostane bez fosilnih goriva, nakon što ih je potpuno potrošilo. Sadašnji zagovornici mobilnosti električnih [vozila] trebali bi biti spremni na to", zaključio je Zhmud.